Mnoge države prepoznaju koristi kriptovaluta i blockchain tehnologije te istražuju mogućnosti regulacije umjesto potpunog uništenja.
Bitcoin kao digitalna valuta koja se temelji na tehnologiji blockchaina nije moguće uništiti na uobičajen način. Bitcoin je decentralizirana valuta koja se temelji na distribuiranoj mreži računala diljem svijeta. Svaka jedinica bitcoina ima svoj jedinstveni identifikator i zabilježena je u blockchainu, javnom i transparentnom registru transakcija.
Međutim, važno je napomenuti da postoji nekoliko načina na koje bi se mogla oštetiti ili narušiti vrijednost bitcoina:
Tehnički problemi: Tehnički problemi, kao što su sigurnosni propusti ili napadi na mrežu, mogu dovesti do gubitka bitcoina ili narušavanja povjerenja u njegovu sigurnost.
Regulacija i zakonodavstvo: Promjene u regulaciji ili zakonodavstvu koje utječu na upotrebu i razmjenu bitcoina mogu utjecati na njegovu popularnost i vrijednost.
Tehnološka zastarjelost: Budući da tehnologija brzo napreduje, postojeće tehnologije koje podržavaju bitcoin mogu postati zastarjele, a novi tehnološki napretci mogu utjecati na njegovu konkurentnost.
Gubitak privatnih ključeva: Bitcoin se temelji na sustavu privatnih i javnih ključeva. Gubitak privatnog ključa može značiti gubitak pristupa bitcoinima pohranjenim na određenoj adresi.
Unatoč tim potencijalnim izazovima, bitcoin je uspio preživjeti od svog nastanka 2009. godine i postao je najpoznatija i najvrijednija kriptovaluta na svijetu. No, kao kod bilo kojeg ulaganja, vrijednost bitcoina može varirati i izložena je rizicima tržišta i drugim faktorima.
Bitcoin je stvoren od strane osobe ili grupe koja koristi pseudonim "Satoshi Nakamoto". Identitet osobe ili grupe iza tog pseudonima i dalje ostaje nepoznat. Satoshi Nakamoto je objavio "Bitcoin Whitepaper" u listopadu 2008. godine i pokrenuo Bitcoin mrežu početkom 2009. godine.
Satoshi Nakamoto je razvio Bitcoin kao digitalnu valutu koja bi omogućila slanje novca izravno između sudionika bez posrednika, koristeći tehnologiju blockchaina. Nakamoto je također osmislio koncept rudarenja, koji je temelj za provođenje transakcija i osiguranje mreže.
Unatoč velikom interesu za identitetom Satoshi Nakamota, njegova prava osoba ili grupa nikad nisu otkriveni. Postoji nekoliko osoba koje su se javno predstavile kao Satoshi Nakamoto, ali niti jedan od tih identiteta nije definitivno potvrđen. Identitet Satoshi Nakamota i dalje ostaje jedna od najintrigantnijih tajni u svijetu kriptovaluta.
Bitcoin je prva i najpoznatija kriptovaluta koja je predstavljena 2009. godine. Koristi tehnologiju poznatu kao blockchain, koja omogućuje sigurnu i transparentnu razmjenu digitalne imovine. Bitcoin se temelji na decentraliziranom sustavu, što znači da ne postoji centralna vlast koja ga kontrolira, poput banaka ili vlada.
Bitcoin je dobio veliku popularnost i rasprostranjenost u posljednjih nekoliko godina, što je rezultiralo značajnim rastom njegove vrijednosti. Međutim, vrijednost Bitcoina može biti vrlo volatilna, što znači da može dramatično fluktuirati u kratkom vremenskom razdoblju.
Kada je riječ o budućnosti Bitcoina, postoje različita mišljenja. Neki ljudi vjeruju da će Bitcoin nastaviti rasti i postati široko prihvaćena sredstva za plaćanje i pohranu vrijednosti, dok drugi skeptično gledaju na kriptovalute i smatraju ih rizičnim ulaganjem.
Važno je napomenuti da ulaganje u kriptovalute nosi određeni rizik. Tržište kriptovaluta je vrlo nestabilno i podložno velikim promjenama. Prije nego što odlučite ulagati u Bitcoin ili bilo koju drugu kriptovalutu, preporučljivo je obaviti vlastito istraživanje, konzultirati se s financijskim stručnjacima i biti svjestan potencijalnih rizika i nagrada.
U konačnici, pitanje o budućnosti Bitcoina je nesigurno i ovisi o mnogim faktorima. Važno je donositi financijske odluke na temelju temeljitog istraživanja i informacija, te u skladu s vlastitim financijskim ciljevima i tolerancijom na rizik.
Ekosustav Bitcoina sastoji se od različitih elemenata koji podržavaju njegovu upotrebu, trgovanje i razvoj. Ovdje su neki od glavnih sastavnica ekosustava Bitcoina:
Bitcoin mreža: Bitcoin se temelji na decentraliziranoj mreži računala koja se naziva blockchain. Ova mreža omogućuje slanje i primanje Bitcoina putem digitalnih transakcija. Svi sudionici mreže mogu provjeravati transakcije i održavati kopiju blockchaina.
Rudari: Rudari su pojedinci ili organizacije koje sudjeluju u procesu potvrđivanja i verifikacije transakcija na Bitcoin mreži. Oni rješavaju kompleksne matematičke probleme kako bi dodali nove blokove transakcija u blockchain i time zaslužili nove Bitcoine kao nagradu.
Novčanici (walleti): Bitcoin novčanici su softverske ili hardverske aplikacije koje omogućuju korisnicima da čuvaju, šalju i primaju Bitcoine. Novčanici čuvaju privatne ključeve koji omogućuju pristup Bitcoin adresama i potpisivanje transakcija.
Kripto-burze: Kripto-burze su platforme na kojima se može trgovati Bitcoinom i drugim kriptovalutama. Omogućuju korisnicima kupnju, prodaju i razmjenu Bitcoina za druge digitalne valute ili tradicionalne fiat valute poput dolara ili eura.
Trgovci i uslužni pružatelji: Ekosustav Bitcoina uključuje i sve više trgovaca i uslužnih pružatelja koji prihvaćaju Bitcoin kao sredstvo plaćanja. Mnogi online trgovci i fizičke trgovine omogućuju kupcima da plate u Bitcoinu.
Razvojna zajednica: Postoji aktivna razvojna zajednica koja radi na unapređenju Bitcoina. Ona uključuje programere, stručnjake za sigurnost, istraživače i druge stručnjake koji rade na poboljšanju skalabilnosti, sigurnosti i funkcionalnosti Bitcoina.
Investitori: Investitori su također važan dio ekosustava Bitcoina. Ljudi i institucionalni ulagači ulažu u Bitcoin kao sredstvo za pohranu vrijednosti ili kao investicijsku priliku. Njihova ulaganja utječu na cijenu Bitcoina i općenito oblikuju tržište kriptovaluta.
Ovi elementi zajedno čine ekosustav Bitcoina, podržavajući njegovu upotrebu, trgovinu i daljnji razvoj. Važno je napomenuti da se ekosustav Bitcoina neprestano razvija, a novi projekti i inovacije mogu dodatno oblikovati njegovu budućnost.
Kriptovalute poput Bitcoina su digitalne valute koje koriste kriptografske tehnike kako bi osigurale sigurnost transakcija i kontrolu stvaranja novih jedinica valute. Evo nekoliko ključnih karakteristika kriptovaluta:
Decentralizacija: Kriptovalute su decentralizirane, što znači da nema centralne vlasti koja ih kontrolira. Umjesto toga, transakcije se verificiraju i bilježe putem distribuirane mreže računala (npr. blockchain) koja je otvorena za sve sudionike.
Kriptografska sigurnost: Kriptovalute koriste kriptografiju za osiguravanje sigurnosti transakcija i kontrolu stvaranja novih jedinica valute. Kriptografski algoritmi omogućuju autentičnost, integritet i povjerljivost transakcija.
Anonimnost i privatnost: Kriptovalute pružaju određenu razinu anonimnosti i privatnosti. Identitet korisnika obično je pseudoniman, a transakcije se javno bilježe na blockchainu bez otkrivanja osobnih podataka.
Transparentnost: Iako korisnici kriptovaluta ostaju anonimni, sve transakcije zabilježene su na javnom blockchainu. To znači da su sve transakcije transparentne i dostupne za provjeru.
Brze i jeftine transakcije: Transakcije kriptovaluta obično se izvršavaju brzo i s nižim naknadama u usporedbi s tradicionalnim bankovnim transakcijama, posebno pri međunarodnim transakcijama.
Potencijal za ulaganje i trgovanje: Kriptovalute kao što je Bitcoin dobile su popularnost kao sredstvo ulaganja i trgovanja. Visoka volatilnost cijena kriptovaluta pruža priliku za trgovinske aktivnosti i potencijalne prinose.
Važno je napomenuti da kriptovalute nose određeni rizik. Volatilnost tržišta, sigurnosni izazovi, regulatorna pitanja i nedostatak usvajanja mogu utjecati na vrijednost i stabilnost kriptovaluta. Prije ulaganja ili trgovine kriptovalutama, preporučljivo je pažljivo istražiti, konzultirati se s financijskim stručnjacima i razumjeti rizike povezane s tim vrstama ulaganja.
Evo 10 kripto valuta koje su se istaknule kao konkurencija Bitcoinu. Napominjem da se kripto tržište brzo mijenja, pa se preporučuje provjeriti najnovije informacije o ovim kripto valutama:
Ethereum (ETH): Najpoznatija i najčešća konkurencija Bitcoinu, Ethereum je decentralizirana platforma za pametne ugovore i decentralizirane aplikacije (dApps). Njegova fleksibilnost omogućava razvoj različitih blockchain rješenja.
Ripple (XRP): Ripple je platforma za brze i jeftine međunarodne transakcije, a koristi se i za brzu razmjenu sredstava. Fokusiran je na institucionalne klijente i financijske usluge.
Litecoin (LTC): Osnovan je 2011. godine i razvijen kao brža i jeftinija alternativa Bitcoinu. Koristi scrypt algoritam umjesto SHA-256, što mu omogućuje brži blokovski vremenski okvir.
Cardano (ADA): Cardano je blockchain platforma koja se temelji na znanstvenom pristupu i provjeri dokaza. Cilj joj je pružiti sigurne i održive financijske i korporativne rješenja.
Polkadot (DOT): Polkadot je platforma za interoperabilnost blockchainova koja omogućava različitim blockchainima da komuniciraju i surađuju.
Chainlink (LINK): Chainlink je decentralizirana mreža koja povezuje smart contractove s podacima izvan blockchaina, omogućavajući njihovu veću funkcionalnost.
Binance Coin (BNB): Binance Coin je token Binance burze. Prvotno je bio temeljen na Ethereumu, ali sada se koristi na vlastitom blockchainu Binance Smart Chain.
Bitcoin Cash (BCH): Bitcoin Cash je hard fork Bitcoina koji je nastao kako bi poboljšao skalabilnost i brzinu transakcija.
Stellar (XLM): Stellar je platforma za brze i jeftine međunarodne transakcije usredotočena na financijske usluge i bankarski sektor.
Tezos (XTZ): Tezos je blockchain platforma koja nudi samoupravljanje i unaprijed definirane protokole za mijenjanje svojstava blockchaina bez potrebe za hard forkom.
Navedene kripto valute predstavljaju samo neke od brojnih konkurenata Bitcoina koji su se pojavili na tržištu kriptovaluta. Svaka od ovih valuta ima svoje jedinstvene karakteristike i ciljeve, a njihova popularnost i vrijednost mogu se mijenjati tijekom vremena. Preporučuje se pažljivo istražiti i pratiti kripto tržište kako biste dobili najnovije informacije.
Evo nekoliko potencijalnih konkurenata Bitcoinu izvan prethodno navedenih 10:
Monero (XMR): Monero je fokusiran na privatnost i anonimnost transakcija. Koristi tehnologiju za zaklanjanje identiteta i skrivanje podataka o transakcijama.
Dash (DASH): Dash je digitalna valuta koja se temelji na tehnologiji blokova i ima naglasak na brzini i privatnosti. Također ima funkcionalnost InstantSend koja omogućuje brže transakcije.
Zcash (ZEC): Zcash je kripto valuta koja također naglašava privatnost transakcija putem tehnologije nula znanja (zero-knowledge proofs).
EOS (EOS): EOS je blockchain platforma koja se temelji na decentraliziranim aplikacijama (dApps) i omogućuje brze i skalabilne transakcije.
NEO (NEO): NEO, također poznat kao "kineski Ethereum", pruža platformu za pametne ugovore i digitalne identitete. Također podržava izgradnju decentraliziranih aplikacija.
IOTA (MIOTA): IOTA je platforma za Internet of Things (IoT) koja se fokusira na bezgotovinsko plaćanje i razmjenu podataka između uređaja.
VeChain (VET): VeChain je blockchain platforma usmjerena na praćenje lanca opskrbe i upravljanje logistikom, posebno u industriji hrane i farmaceutskoj industriji.
NEM (XEM): NEM je blockchain platforma koja se fokusira na sigurnost i skalabilnost. Nudi mogućnost stvaranja pametnih ugovora i praćenja imovine.
Dogecoin (DOGE): Dogecoin je kripto valuta koja je stekla popularnost kao šaljiva i memetička valuta. Unatoč tome, postao je prilično popularan i koristi se za razmjenu i naplatu na nekim internetskim platformama.
Izuzetno je teško predvidjeti buduće uspjehe ili potencijal kriptovaluta, jer tržište kriptovaluta vrlo je nestabilno i podložno velikim promjenama. No, postoje neke kriptovalute koje su privukle pažnju i smatraju se da imaju potencijal. Navedu ću nekoliko kriptovaluta koje su popularne i široko raspravljane:
Bitcoin (BTC): Bitcoin je prva i najpoznatija kriptovaluta. I dalje drži vodeću poziciju na tržištu i smatra se "zlatnim standardom" kriptovaluta. Njegova popularnost i prihvaćenost postepeno raste, a neki smatraju da će njegova vrijednost i dalje rasti.
Ethereum (ETH): Ethereum je druga najveća kriptovaluta nakon bitcoina. On nije samo digitalna valuta, već i platforma za izgradnju decentraliziranih aplikacija (dApps) i pametnih ugovora. Ethereumov razvojni tim kontinuirano radi na nadogradnjama koje bi trebale poboljšati njegovu skalabilnost i funkcionalnost.
Binance Coin (BNB): Binance Coin je kriptovaluta koja se koristi na Binance platformi, jednoj od najvećih kripto-burzi na svijetu. BNB je postao popularan zbog svoje upotrebe u ekosustavu Binancea i kontinuiranih inovacija unutar platforme.
Cardano (ADA): Cardano je blockchain platforma koja se fokusira na sigurnost i održivost. Tim iza Cardana provodi provjeru znanstvenih dokaza kako bi osigurao sigurnost i provjerljivost svog protokola. Neki smatraju da Cardano ima potencijal postati značajna platforma za razvoj decentraliziranih aplikacija.
Solana (SOL): Solana je brzorastuća blockchain platforma koja nudi visoku razinu skalabilnosti i brzine transakcija. Njegov cilj je pružiti infrastrukturu za razvoj decentraliziranih aplikacija i financijskih usluga.
Bitcoin je decentralizirana kriptovaluta koja djeluje na globalnoj razini, a kontrolira ga distribuirana mreža rudara i korisnika diljem svijeta. S obzirom na takvu strukturu, država ne može jednostavno uništiti Bitcoin. Međutim, postoji nekoliko načina na koje država može pokušati ograničiti ili utjecati na upotrebu Bitcoina:
Zakonodavni pristup: Države mogu donositi zakone koji reguliraju ili zabranjuju korištenje Bitcoina. Na primjer, mogu se nametnuti ograničenja na razmjenu Bitcoina za tradicionalne valute ili zabraniti korištenje Bitcoina kao sredstva plaćanja. Međutim, ova vrsta regulative obično nailazi na izazove jer Bitcoin nije povezan s pojedinom jurisdikcijom i može se koristiti preko granica.
Regulacija burzi: Države mogu donositi propise koji reguliraju kripto-burze koje omogućuju trgovanje Bitcoinom. Ove regulacije mogu uključivati zahtjeve za identifikaciju korisnika, financijsko izvješćivanje i usklađenost s određenim standardima. To može ograničiti pristup burzama i otežati trgovanje Bitcoinom.
Tehnička blokada: Država može pokušati blokirati ili otežati pristup Bitcoin mreži blokiranjem ili filtriranjem internet prometa prema Bitcoin mreži. Međutim, tehnološke metode za zaobilaženje takvih blokada postaju sve sofisticiranije, pa je ovo teško dugoročno održivo.
Kampanje dezinformacija: Država može pokrenuti kampanje dezinformacija ili negativnog medijskog prikaza Bitcoin mreže kako bi smanjila povjerenje i popularnost kod svojih građana. Međutim, transparentnost i educiranost zajednice često mogu smanjiti utjecaj takvih kampanja.
Važno je napomenuti da su ovi pristupi vrlo kontroverzni i mogu izazvati negativne reakcije među korisnicima Bitcoina i zajednicom. Mnoge države prepoznaju koristi kriptovaluta i blockchain tehnologije te istražuju mogućnosti regulacije umjesto potpunog uništenja.
Informacije o vlasnicima Bitcoina su često nepoznate ili nedostupne javnosti zbog prirode anonimnosti i pseudonimnosti povezane s kriptovalutama. Stoga, nije moguće s potpunom sigurnošću navesti 10 najvećih vlasnika Bitcoina. Međutim, postoje neki poznati vlasnici Bitcoina, a neki od njih su:
Satoshi Nakamoto: Osoba ili grupa koja je stvorila Bitcoin. Pretpostavlja se da posjeduju veliku količinu Bitcoina, ali nije poznato koliko su trenutno u njihovom posjedu.
Winklevoss blizanci (Cameron i Tyler Winklevoss): Poznati su po svojem sudjelovanju u ranoj fazi Bitcoina. Navodno su investirali veliki iznos u Bitcoin i postali milijarderi.
Michael Saylor: CEO tvrtke MicroStrategy, koja je uložila značajan iznos u Bitcoin kao dio svoje korporativne strategije. Pretpostavlja se da posjeduju veliku količinu Bitcoina.
Barry Silbert: Osnivač i CEO Digital Currency Group (DCG), investicijske tvrtke koja je vlasnik Grayscale Investments, koja upravlja velikim Bitcoin fondom.
Tim Draper: Američki investitor rizičnog kapitala koji je sudjelovao u aukciji zaplijenjenih Bitcoina od strane američkih vlasti. Draper je navodno kupio veliku količinu Bitcoina na toj aukciji.
Roger Ver: Poznat kao "Bitcoin Jesus", Ver je jedan od ranih zagovornika Bitcoina i bio je uključen u niz Bitcoin projekata i start-upova.
Jed McCaleb: Jedan od osnivača Ripple-a (XRP) i Stellar-a (XLM), McCaleb je poznat kao jedan od najranijih Bitcoina entuzijasta.
Brian Armstrong: CEO i suosnivač Coinbase-a, jedne od najvećih kripto-burzi na svijetu.
Matthew Roszak: Američki investitor i suosnivač Bloq-a, tvrtke koja se bavi blockchain tehnologijom i kriptovalutama.
Chamath Palihapitiya: Investitor i suosnivač Social Capital-a, koji je uložio u Bitcoin i javno podržava kriptovalute.
Važno je napomenuti da su ovo samo neki poznati vlasnici Bitcoina, a stvarne količine koje posjeduju mogu se mijenjati s vremenom i nisu uvijek potpuno poznate.
Iako postoji općenita kritika i skepticizam prema kriptovalutama, nije uvijek jednostavno identificirati specifične pojedince ili entitete kao "najveće protivnike" Bitcoina i kriptovaluta opcenito. Međutim, navest ću nekoliko skupina i pojedinaca koji su izrazili skeptičnost, kritiku ili zabrinutost prema kriptovalutama:
Centralne banke: Mnoge centralne banke, poput Američke federalne rezerve (FED) i Europske središnje banke (ECB), izrazile su zabrinutost zbog utjecaja kriptovaluta na financijski sustav i monetarnu politiku. Strahuju od nedostatka kontrole nad kriptovalutama i njihovim potencijalnim učincima na stabilnost valuta.
Financijske institucije: Neki tradicionalni financijski sektori i institucije izrazili su skepsu prema kriptovalutama zbog nedostatka regulacije, visoke volatilnosti i potencijalnih sigurnosnih rizika. Banke su često bile oprezne u pružanju usluga povezanih s kriptovalutama.
Financijski regulatori: Financijski regulatori širom svijeta, poput američke Komisije za vrijednosne papire i berze (SEC) i Europske banke (EB), izražavaju zabrinutost zbog prijevara, pranja novca i rizika za investitore povezanih s kriptovalutama. Neki regulatori su također poduzeli mjere kako bi ograničili ili regulirali trgovinu kriptovalutama.
Ekonomisti i stručnjaci: Neki ekonomisti izražavaju kritiku prema kriptovalutama zbog njihove visoke volatilnosti, nedostatka temeljne vrijednosti i održivosti kao sredstva plaćanja. Također su izrazili zabrinutost zbog mogućnosti financijskih mjehura i rizika za financijsku stabilnost.
Politika i vladine institucije: Neki političari i vladine institucije izražavaju zabrinutost zbog mogućnosti da kriptovalute olakšaju ilegalne aktivnosti, poput pranja novca i financiranja terorizma. Također su iznijeli zabrinutost zbog potencijalnih gubitaka poreznih prihoda povezanih s kriptovalutama.
Važno je napomenuti da, iako postoje skeptici i protivnici kriptovaluta, također postoji veliki broj zagovornika i entuzijasta koji vide potencijal kriptovaluta za promjenu financijskog sustava i društva općenito.
Blockchain tehnologija je decentralizirani sustav koji omogućuje sigurno i transparentno bilježenje transakcija i podataka. Umjesto da se podaci čuvaju na jednom centraliziranom mjestu, blockchain koristi distribuiranu mrežu računala (često nazvanih čvorovi) koji međusobno surađuju kako bi održali i provjerili integritet podataka.
Ključni element blockchain tehnologije je lanac blokova. Svaki blok sadrži skup transakcija ili podataka, zajedno s jedinstvenim identifikatorom (hash) prethodnog bloka. Ovi blokovi su međusobno povezani i tvore lanac, stoga naziv "blockchain".
Glavne karakteristike blockchain tehnologije su sljedeće:
Decentralizacija: Blockchain nema centralni autoritet ili upravljački entitet. Umjesto toga, kontrola i verifikacija transakcija odvijaju se distribuirano putem čvora u mreži.
Transparentnost: Svi sudionici u blockchain mreži mogu vidjeti sve transakcije i podatke, što povećava transparentnost i povjerenje.
Sigurnost: Podaci u blockchainu su zaštićeni kriptografskim algoritmima. Svaki blok ima jedinstveni hash koji se koristi za provjeru integriteta podataka.
Nepromjenjivost: Nakon što je transakcija ili podatak zabilježen u bloku, vrlo je teško mijenjati ili brisati te informacije. To pomaže u održavanju cjelovitosti podataka.
Brzina i efikasnost: Blockchain tehnologija omogućuje brzu i sigurnu razmjenu podataka bez potrebe za posrednicima ili dugotrajnim procesima.
Blockchain tehnologija ima širok spektar primjena izvan kriptovaluta. Može se koristiti za provođenje sigurnih financijskih transakcija, praćenje lanca opskrbe, upravljanje elektroničkim glasovanjem, digitalne identitete, pametne ugovore i još mnogo toga.
Digitalni euro je inicijativa koju Europska centralna banka (ECB) razmatra u cilju istraživanja i razvoja digitalne verzije eura. Ideja je stvoriti digitalnu valutu koja bi bila izdana i kontrolirana od strane ECB-a, uz istu vrijednost i sigurnost kao i tradicionalni fizički euro.
Glavni ciljevi digitalnog eura su poboljšanje efikasnosti plaćanja, pružanje alternativnog oblika plaćanja za građane i poticanje inovacija u financijskom sektoru. Digitalni euro bi koristio blockchain tehnologiju ili slične distribuirane registre kako bi se osigurala sigurnost, transparentnost i decentralizacija transakcija.
Važno je napomenuti da se inicijativa digitalnog eura još uvijek razmatra, a detalji i tehničke specifikacije nisu konačno definirani. ECB provodi istraživanja, konzultacije i testiranja kako bi procijenio tehničke, pravne i ekonomske aspekte digitalnog eura prije donošenja konačne odluke o njegovoj implementaciji.
Digitalni euro bi imao potencijalne prednosti kao što su brže i jeftinije transakcije, veća dostupnost financijskih usluga i bolja interoperabilnost unutar Europske unije. Međutim, postoje i izazovi koje treba razmotriti, uključujući sigurnost, privatnost, regulatorne i supervizijske aspekte.
Konačna odluka o uvođenju digitalnog eura i njegovi detalji bit će doneseni nakon sveobuhvatne analize i konzultacija s relevantnim dionicima i članicama Europske unije.